•Definisati preduzetništvo i preduzetnika
•Identifikovati rizik povezan s preduzetništvom
•Raspraviti prednosti i nedostatke preduzetništva
•Identifikovati jedinstvene karakteristike i veštine potrebne za preduzetnika
•Identifiokvati organizacione forme za poslovni poduhvat
•Raspraviti znaèaji svrhu poslovnog plana
•Identifikovati glavne delove poslovnog plana
- Preduzetništvo je proces osnivanja i upravljanja vlastitim preduzeæem
- Preduzetnik je osoba koja pokušava zaraditi novac i ostvariti profit preuzimanjem rizika koji ukljuèuje posedovanje i voðenje preduzeæa.
Zašto novi poduhvat predstavlja rizik?
Jer èesto moramo napustiti trenutni posao, raditi dugo, uložiti vlastita sredstva, pozajmiti novac i sve to bez garancije da æe se uloženo vratiti.
Prednosti
1. Lièna sloboda
2. Lièno zadovoljstvo
3. Veæi prihodi
4. Veæe samopouzdanje kao rezultat 1-3
Nedostaci
1. Rizik potencijalnog gubitka prihoda
2. Dugo i nepravilno radno vreme
3. Potreba za radnom disciplinom
Imam li svešto treba?
• Liène karakteristike DA/NE
1. Volite li donositi odluke?
2. Uživate li u takmièenju?
3. Imate li snagu volju i odluènost?
4. Planirate li unapred?
5. Dopada li Vam se posao završiti na vrijeme?
6. Slušate li savete drugih?
7. Možete li se prilagoditi promenjenim uslovima?
• Fizièko, oseæajno i finansijsko stanje DA/NE
8. Razumeteli da posedovanje prduzeæa može znaèiti radno vreme od 12-16 sati dnevno, 6 dana u nedelji, a možda i praznicima?
9. Imateli dovoljno fizièke snage za voðenje prduzeæa?
10. Možete li psihièki izdržati velike napore?
11. Jeste li spremi smanjiti životni standard tokom nekoliko meseci ili godina?
12. Jeste li spremi izgubiti svoju ušteðevinu?
13. Znate li koja su znanja i veština kritièna za uspeh vašeg poduhvata?
Fizièko, psihièki i finansijsko stanje - nastavak
14. Imate li te veštine?
15. Jesu li za vašu poslovnu ideju potrebne te veštine?
16. Možete li pronaæi ljude s veštinam a ko je vam nedostaju?
17. Znate li zašto uopšte razmatrate vašu poslovnu ideju?
18. Hoæete li ostvarivanjem vašeg poslovnog poduhvata ostvariti vaše liène ambicije?
Moguænosti oblici organizovanja
- samostalno
- partnerstvo
- franšiza
- osnivanje
- pruzimanje porodiènog posla
- kupovina
- klaster
KLASTER
UMREŽAVANJE PRAVNIH SUBJEKATA USMERENIH KA ZAJENIÈKIM CILJEVIMA I INTERESIMA NA ODREDJENIM PODRUÈIJIMA
Franšiza
•Franšiza ima svoje korene u feudalnim vremenima, ali prva komercijalna prodajna franšiza bila je Singer Sewing Center koju je razvio Isaac Singer tokom 1858. godine. Singer je prodao prava lokalnim poslovnim ljudima da prodaju njegove mašine i obuèavaju korisnike, njegova je kompanija narasla. Prihodod licencnih prava pomogao mu je finansiranju proizvodnje i zbogèinjenicedase svakafranšizasamafinancirala, Singer jebio pošteðen troška upošljavanja manadžera centara.
•Singerovmo delo je blo kopirano od strane nekoliko industrija na prelazu veka. Jedan od njih je bila i Coca-Cola koja se uspela nacionalno proširiti prebacujuæi teret proizvodnje, skladištenja i distribucijesvojegproizvodanalokalneposlovneljudekojisudobilipravapunjenja. U zamenu za preuzeti rizik na lokalnom nivu osiguravanje kapitala za ekspanziju Coca Cole, franšizeri Coca Cole dobili su ekskluzivna marketinška i distributerska prava na svojoj teritoriji.
•Pogled na prvih 100 godine komercijalne franšize otkriva neke zanimljivosti. Možda je najvažnije od svega veæi na ranih davatelja franšize nije kontrolisati izgled i ugoðaj korisnika franšize. I ako se rani korisnici franšiza mogu identifikovati zajednièkim trgovaèkim imenom, bili su slobodni u kreiranju sopstveni tok poslovnog stila. Benzinske stanice nisu imale isti izgled, isto vredii za motele, dilere automobila, maloprodaje. Èak su se i usluge koje su nudile razlikovale od objekta do objekta.
•Tako sve se to promenilo tokom 1950-tih godina kada je Ray Kroc reorganizvao potencijal kloniranja franšize kako bi ponovio uspešnu formulu i lansirao poslovni format franšize kakav mi danas poznajemo. Ray Kroc jeu svojim kasnim 40-tim godinama bio relativno uspešan prodavaè aparata za pravljenje milkshakea. Jedan od njegovih kupaca bilo je uspešan prodavaè hamburgera u San Bernardino, California, po imenu Mac Donalds koji je prodavao mnoštvo hamburgera i velike kolièine milshakea i pommesfrites. Obuzet uspehomtog restorana èija su veæina zaposlenih bili studenti, Kroc je smatrao da može kopirati njegovo poslovanje i kopirati njegov uspeh širom SAD.
•Uspeh MacDonaldsa je legenda i Ray Kroc se usporeðuje s Henry Fordom za uvoðenje linije za proizvodnju u industriju brze hrane. Ali Kroc je napravio više od brzine u brzoj hrani. On je osmislio koncept koji zovemo “trgovaèkoodelo” kako bi obuhvatili ne samo izgled i prijatnost poslovnog dekora nego i svaki detalj na osnovu kojeg se posluje. Za Raya Krocasvaki aspekt kako voditi franšizu MacDonalda postao je deo sistema koji osigurava da æe iskustvo potrošaèau svakom MacDonald's restoranu biti jednako uvek i svugde.
•Krocova teorija se pokazala toliko uspešnom da se ubrzo proširila franšiznom industrijom. Tokom 60-tih benzinske pumpe poèele su prihvatati jedinstveno “trgovaèkoodelo” i standardizovale naèine usluživanja. Maloprodaje, motelii cveæare su poèele standardizovati ne samo izglede trgovine nego i naèine usluživanja. Svaki diler automobilima, hotel ili lanac restorana uhvatio je prednost poslovnog kloniranja
Poslovni plan
•Je predlog koji opisuje sve delove novog poduhvat a potencijalnim investitorima ili finansijskim institucijama.
•Glavni dielovi su:
- Opisi analiza postojeæe situacije
- Organizacini i marketing plan
- Finansijski plan
Poslovni plan
I Opis i analiza postojeæe situacije
A Tip prduzeæa
B Poslovna filozofija
C Opis proizvoda ili usluge
D Analizapoduzetnika
1. Obuka i trening
2. Snage i slabosti
3. Plan sopstvenog razvoja
E Analiza tržišta
1. kartografski , demografski i ekonomski podaci
2. Konkurencija
F Analiza tržišnih segmenata
1. Ciljno tržište
2. Ponašanje naših klijenata u procesu kupovine
G Analiza potencijalne lokacije
II Organizacioni marketing plan
A Plan organizacije
1. Tip vlasništva
2. Koraci u osnivanju “prduzeæa”
3. Sopstvene potrebe
B Plan proizvoda / usluga
1. Plan proizvodnje, politika zaliha
2. Dobavljaèi
C Plan Marketinga
1. Politika cena
2. Promotivnea ktivnosti
III Finansijski plan
A Izvori kapitala
1. Lièni izvori
2. Spoljašni izvori
B Projekcija prihoda i rashoda
1. Sopstveni finansijski dokumenti / analiza
2. Sopstvena bilans stanja
3. Raèun dobiti i gubitka
4. Planirani troškovi osnivanja “prduzeæa”
5. Planirane osobne potrebe
6. Planirani poslovni prihodi
7. Planirani poslovni rashodi
8. Planirani protok gotovine
Pouke
1 Klijenti su kritièan uèesnik izvan prduzeæa, a ne industrija ili konkurenti. Zadovoljite klijente i pobedili ste konkurente.
2 Malo prduzeæe mnogo više zavisi o gotovini nego o profitu. Bez profita može preživeti dosta dugo, bez gotovine prduzeæe je “mrtvo”.
3 Mali prduzetnici su èesto neprecizni. Slièno kuvarima, radije æe probati jelo nego se držati recepta.
4 Èesto prduzetnici zapoèinju svoj poduhvat zbog jedne velike ideje proizvoda, usluge ili rešenja problema kojim zadovoljavaju klijente
5 Previše je prduzeæa s izvanrednim proizvodom, vrhunskim prodavaèima i uužasno lošim knjigovodstvom zbog kojega i propadaju.
•Identifikovati rizik povezan s preduzetništvom
•Raspraviti prednosti i nedostatke preduzetništva
•Identifikovati jedinstvene karakteristike i veštine potrebne za preduzetnika
•Identifiokvati organizacione forme za poslovni poduhvat
•Raspraviti znaèaji svrhu poslovnog plana
•Identifikovati glavne delove poslovnog plana
- Preduzetništvo je proces osnivanja i upravljanja vlastitim preduzeæem
- Preduzetnik je osoba koja pokušava zaraditi novac i ostvariti profit preuzimanjem rizika koji ukljuèuje posedovanje i voðenje preduzeæa.
Zašto novi poduhvat predstavlja rizik?
Jer èesto moramo napustiti trenutni posao, raditi dugo, uložiti vlastita sredstva, pozajmiti novac i sve to bez garancije da æe se uloženo vratiti.
Prednosti
1. Lièna sloboda
2. Lièno zadovoljstvo
3. Veæi prihodi
4. Veæe samopouzdanje kao rezultat 1-3
Nedostaci
1. Rizik potencijalnog gubitka prihoda
2. Dugo i nepravilno radno vreme
3. Potreba za radnom disciplinom
Imam li svešto treba?
• Liène karakteristike DA/NE
1. Volite li donositi odluke?
2. Uživate li u takmièenju?
3. Imate li snagu volju i odluènost?
4. Planirate li unapred?
5. Dopada li Vam se posao završiti na vrijeme?
6. Slušate li savete drugih?
7. Možete li se prilagoditi promenjenim uslovima?
• Fizièko, oseæajno i finansijsko stanje DA/NE
8. Razumeteli da posedovanje prduzeæa može znaèiti radno vreme od 12-16 sati dnevno, 6 dana u nedelji, a možda i praznicima?
9. Imateli dovoljno fizièke snage za voðenje prduzeæa?
10. Možete li psihièki izdržati velike napore?
11. Jeste li spremi smanjiti životni standard tokom nekoliko meseci ili godina?
12. Jeste li spremi izgubiti svoju ušteðevinu?
13. Znate li koja su znanja i veština kritièna za uspeh vašeg poduhvata?
Fizièko, psihièki i finansijsko stanje - nastavak
14. Imate li te veštine?
15. Jesu li za vašu poslovnu ideju potrebne te veštine?
16. Možete li pronaæi ljude s veštinam a ko je vam nedostaju?
17. Znate li zašto uopšte razmatrate vašu poslovnu ideju?
18. Hoæete li ostvarivanjem vašeg poslovnog poduhvata ostvariti vaše liène ambicije?
Moguænosti oblici organizovanja
- samostalno
- partnerstvo
- franšiza
- osnivanje
- pruzimanje porodiènog posla
- kupovina
- klaster
KLASTER
UMREŽAVANJE PRAVNIH SUBJEKATA USMERENIH KA ZAJENIÈKIM CILJEVIMA I INTERESIMA NA ODREDJENIM PODRUÈIJIMA
Franšiza
•Franšiza ima svoje korene u feudalnim vremenima, ali prva komercijalna prodajna franšiza bila je Singer Sewing Center koju je razvio Isaac Singer tokom 1858. godine. Singer je prodao prava lokalnim poslovnim ljudima da prodaju njegove mašine i obuèavaju korisnike, njegova je kompanija narasla. Prihodod licencnih prava pomogao mu je finansiranju proizvodnje i zbogèinjenicedase svakafranšizasamafinancirala, Singer jebio pošteðen troška upošljavanja manadžera centara.
•Singerovmo delo je blo kopirano od strane nekoliko industrija na prelazu veka. Jedan od njih je bila i Coca-Cola koja se uspela nacionalno proširiti prebacujuæi teret proizvodnje, skladištenja i distribucijesvojegproizvodanalokalneposlovneljudekojisudobilipravapunjenja. U zamenu za preuzeti rizik na lokalnom nivu osiguravanje kapitala za ekspanziju Coca Cole, franšizeri Coca Cole dobili su ekskluzivna marketinška i distributerska prava na svojoj teritoriji.
•Pogled na prvih 100 godine komercijalne franšize otkriva neke zanimljivosti. Možda je najvažnije od svega veæi na ranih davatelja franšize nije kontrolisati izgled i ugoðaj korisnika franšize. I ako se rani korisnici franšiza mogu identifikovati zajednièkim trgovaèkim imenom, bili su slobodni u kreiranju sopstveni tok poslovnog stila. Benzinske stanice nisu imale isti izgled, isto vredii za motele, dilere automobila, maloprodaje. Èak su se i usluge koje su nudile razlikovale od objekta do objekta.
•Tako sve se to promenilo tokom 1950-tih godina kada je Ray Kroc reorganizvao potencijal kloniranja franšize kako bi ponovio uspešnu formulu i lansirao poslovni format franšize kakav mi danas poznajemo. Ray Kroc jeu svojim kasnim 40-tim godinama bio relativno uspešan prodavaè aparata za pravljenje milkshakea. Jedan od njegovih kupaca bilo je uspešan prodavaè hamburgera u San Bernardino, California, po imenu Mac Donalds koji je prodavao mnoštvo hamburgera i velike kolièine milshakea i pommesfrites. Obuzet uspehomtog restorana èija su veæina zaposlenih bili studenti, Kroc je smatrao da može kopirati njegovo poslovanje i kopirati njegov uspeh širom SAD.
•Uspeh MacDonaldsa je legenda i Ray Kroc se usporeðuje s Henry Fordom za uvoðenje linije za proizvodnju u industriju brze hrane. Ali Kroc je napravio više od brzine u brzoj hrani. On je osmislio koncept koji zovemo “trgovaèkoodelo” kako bi obuhvatili ne samo izgled i prijatnost poslovnog dekora nego i svaki detalj na osnovu kojeg se posluje. Za Raya Krocasvaki aspekt kako voditi franšizu MacDonalda postao je deo sistema koji osigurava da æe iskustvo potrošaèau svakom MacDonald's restoranu biti jednako uvek i svugde.
•Krocova teorija se pokazala toliko uspešnom da se ubrzo proširila franšiznom industrijom. Tokom 60-tih benzinske pumpe poèele su prihvatati jedinstveno “trgovaèkoodelo” i standardizovale naèine usluživanja. Maloprodaje, motelii cveæare su poèele standardizovati ne samo izglede trgovine nego i naèine usluživanja. Svaki diler automobilima, hotel ili lanac restorana uhvatio je prednost poslovnog kloniranja
Poslovni plan
•Je predlog koji opisuje sve delove novog poduhvat a potencijalnim investitorima ili finansijskim institucijama.
•Glavni dielovi su:
- Opisi analiza postojeæe situacije
- Organizacini i marketing plan
- Finansijski plan
Poslovni plan
I Opis i analiza postojeæe situacije
A Tip prduzeæa
B Poslovna filozofija
C Opis proizvoda ili usluge
D Analizapoduzetnika
1. Obuka i trening
2. Snage i slabosti
3. Plan sopstvenog razvoja
E Analiza tržišta
1. kartografski , demografski i ekonomski podaci
2. Konkurencija
F Analiza tržišnih segmenata
1. Ciljno tržište
2. Ponašanje naših klijenata u procesu kupovine
G Analiza potencijalne lokacije
II Organizacioni marketing plan
A Plan organizacije
1. Tip vlasništva
2. Koraci u osnivanju “prduzeæa”
3. Sopstvene potrebe
B Plan proizvoda / usluga
1. Plan proizvodnje, politika zaliha
2. Dobavljaèi
C Plan Marketinga
1. Politika cena
2. Promotivnea ktivnosti
III Finansijski plan
A Izvori kapitala
1. Lièni izvori
2. Spoljašni izvori
B Projekcija prihoda i rashoda
1. Sopstveni finansijski dokumenti / analiza
2. Sopstvena bilans stanja
3. Raèun dobiti i gubitka
4. Planirani troškovi osnivanja “prduzeæa”
5. Planirane osobne potrebe
6. Planirani poslovni prihodi
7. Planirani poslovni rashodi
8. Planirani protok gotovine
Pouke
1 Klijenti su kritièan uèesnik izvan prduzeæa, a ne industrija ili konkurenti. Zadovoljite klijente i pobedili ste konkurente.
2 Malo prduzeæe mnogo više zavisi o gotovini nego o profitu. Bez profita može preživeti dosta dugo, bez gotovine prduzeæe je “mrtvo”.
3 Mali prduzetnici su èesto neprecizni. Slièno kuvarima, radije æe probati jelo nego se držati recepta.
4 Èesto prduzetnici zapoèinju svoj poduhvat zbog jedne velike ideje proizvoda, usluge ili rešenja problema kojim zadovoljavaju klijente
5 Previše je prduzeæa s izvanrednim proizvodom, vrhunskim prodavaèima i uužasno lošim knjigovodstvom zbog kojega i propadaju.
Нема коментара:
Постави коментар